eRačun — u propisima elektronički račun — je račun izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku prema europskoj normi EN 16931 (UBL je jedan od dopuštenih formata). Ključno: PDF poslan e-poštom nije eRačun — eRačunom ga čini strojno čitljiva struktura, a ne to što je „digitalan” (Zakon o fiskalizaciji, NN 89/2025, čl. 8. t. 8.). Obveza se u Hrvatskoj odnosi samo na domaće (tuzemne) transakcije; računi stranim klijentima izuzeti su. Za paušalne obrte i freelancere to znači dvije faze: od 1.1.2026. morate eRačune zaprimati, a od 1.1.2027. i izdavati.
Ova stranica je orijentacija: pojmovi, granice, što se stvarno mijenja u vašem svakodnevnom radu — i putokaz do detaljnog vodiča za vaš slučaj.
eRačun, elektronički račun, e-račun — je li to isto?
Jest. Riječ je o jednom te istom dokumentu pod četiri naziva:
- elektronički račun — službeni naziv iz Zakona o fiskalizaciji i dokumenata Porezne uprave;
- eRačun — naziv koji se udomaćio u praksi i u programima za fakturiranje;
- e-račun / eračun — iste riječi, samo drukčije napisane;
- strukturirani račun ili UBL račun — opisni nazivi, po obliku zapisa (UBL je jedna od dopuštenih sintaksi norme EN 16931).
Ako ste na jednom mjestu pročitali „elektronički računi za poduzetnike”, a na drugom „eRačun od 2027.” — radi se o istoj obvezi, ne o dvije različite.
Vrijedi znati i tri pojma koja nisu isto:
- Fiskalni račun krajnjem potrošaču (B2C) nije eRačun. Građanima se eRačun ne izdaje; za prodaju potrošačima vrijedi zasebna obveza fiskalizacije, i to od 1.1.2026. bez obzira na način plaćanja — uključujući virman (ZOF čl. 3.; Pravilnik NN 153/2025).
- MIKROeRAČUN nije naziv dokumenta, nego besplatne aplikacije Porezne uprave kroz koju eRačune možete zaprimati (Porezna uprava, /8190).
- „Digitalni” račun — PDF, skenirani papir, Word ili slika — nije eRačun, ma koliko uredno izgledao.
Što eRačun jest, a što nije
Da bi račun bio eRačun, moraju vrijediti tri stvari odjednom:
- Oblik: zapisan je u strukturiranom obliku usklađenom s normom EN 16931 — strojno čitljiv zapis, a ne slika računa. Norma propisuje koja polja postoje i što znače.
- Put: putuje kroz pristupnu točku — mrežu za razmjenu eRačuna — do primateljeve adrese za zaprimanje. Ta adresa nije e-mail, nego mrežni identifikator registriran u adresaru (AMS), koji se potvrđuje u FiskAplikaciji (Porezna uprava, /8053).
- Transakcija: riječ je o prometu u tuzemstvu. Račune inozemnim kupcima i dalje izdajete na dosadašnji način; oni nisu obuhvaćeni obvezom eRačuna (ZOF čl. 33./34.).
Padne li bilo koji od ta tri uvjeta, dokument može biti savršeno valjan račun — ali nije eRačun. Zato PDF, Word ili slika, čak i besprijekorno oblikovani i poslani e-poštom, pravno nisu eRačun (ZOF čl. 8. t. 8.).
Kako takav zapis izgleda iznutra — i zašto na ekranu ipak vidite uredan račun, a ne kôd — pokazano je na označenom primjeru u vodiču Kako izgleda eRačun: XML, UBL i vizualizacija.
Rokovi ukratko
Fiskalizacija 2.0 uvodi eRačun postupno (Porezna uprava, Vodič kroz fiskalizaciju 2.0):
- 1.1.2026. — obveznici PDV-a izdaju i zaprimaju eRačune; svi ostali porezni obveznici, uključujući paušalne obrte, moraju zaprimati eRačune i fiskalizirati primitak.
- 1.1.2027. — obveza izdavanja eRačuna širi se i na neobveznike PDV-a (paušalne obrte), bez praga po broju računa.
Drugim riječima: čak i ako danas fakturirate u Wordu, kroz 2026. morate moći primiti tuđi eRačun, a od 2027. i izdati vlastiti. Cijeli kalendar, s mjesečnim rokovima koji teku usporedno, u vodiču eRačun rokovi 2026.–2027..
Što se mijenja — a što ostaje isto
Najčešća tjeskoba oko eRačuna je pretjerana: ne mijenja se posao, mijenja se oblik i put dokumenta.
Ostaje isto:
- Sadržaj računa. eRačun je i dalje račun: isti izdavatelj, isti kupac, iste stavke i isti iznosi. Norma EN 16931 određuje u koja polja ti podaci idu, a ne što smijete naplatiti.
- Numeriranje. Isti tročlani broj — redni broj / oznaka poslovnog prostora / oznaka uređaja, npr.
1/POSL1/1— vrijedi i za eRačune (ZOF čl. 48. st. 5. proširuje pravila iz čl. 8. i 9.). Vodite li nizove za maloprodaju i za eRačune pod istim brojačem ili odvojeno, propisujete u internom aktu. Detalji: Numeriranje računa. - Interni akt. I dalje je obavezan, i to i za paušalni obrt izvan sustava PDV-a (ZOF čl. 9. st. 3.; čl. 48. st. 5.). Ako ste ga donijeli po ranijem zakonu i podaci se nisu promijenili, ne morate donositi novi (ZOF čl. 75. st. 1.) — vidi Interni akt o fiskalizaciji.
- Čuvanje dokumentacije. Arhiva ne nestaje, samo mijenja oblik: eRačun se čuva u izvornom (strukturiranom) obliku 6 godina (ZOF čl. 35.), unutar šireg 11-godišnjeg roka za knjigovodstvenu dokumentaciju (Zakon o računovodstvu, čl. 10.).
- Naplata. eRačun nije mehanizam naplate. Fiskalizacija zaprimljenog računa tehnička je i izvještajna radnja i ne utječe na to hoće li račun biti prihvaćen, odbijen ili plaćen (Porezna uprava, /8047, /8049).
- Rad sa stranim klijentima. Ništa. Ostaje kako je i bilo.
Mijenja se:
- Oblik zapisa — strukturirani XML (EN 16931 / UBL) umjesto PDF-a kao pravnog dokumenta.
- Put dokumenta — kroz pristupnu točku, ne e-poštom; trebate adresu za zaprimanje, a ne kupčev e-mail.
- Stavke — svaka nosi KPD oznaku od najmanje šest znamenki (KPD 2025). KPD se pojavljuje samo na eRačunima, ne na B2C fiskalnim računima (Porezna uprava, /7718).
- Novi rokovi — primljeni eRačun fiskalizirate u roku od 5 radnih dana (ZOF čl. 48. st. 4.), a eIzvještavanje o naplati odnosno odbijanju ide do 20. u mjesecu za prethodni mjesec (ZOF čl. 52./53.).
Koji ste vi slučaj?
Odavde nastavite u vodič koji odgovara vašoj situaciji:
- Paušalni obrt ili freelancer izvan PDV-a — što točno morate i do kada: eRačun za paušalni obrt od 1.1.2027.
- d.o.o. ili j.d.o.o. izvan sustava PDV-a — iste faze, drukčiji papiri: Fiskalizacija 2.0 za d.o.o. i j.d.o.o.
- Već ste u sustavu PDV-a — vas se izdavanje i zaprimanje tiču od 1.1.2026.: eRačun rokovi 2026.–2027.
- Radite pretežno za strane klijente — dobra vijest, uglavnom ste izvan obveze: eRačun i strani klijenti
- Zasad samo trebate primati eRačune — obveza koja stiže prva: Obveza primanja eRačuna od 2026.
- Trebate izdati svoj prvi eRačun — postupak od podataka do arhive: Kako izdati eRačun, korak po korak
- Ne znate trebate li posrednika ili „morate na FINA-u” — najčešća zabluda, razriješena: Pristupna točka i informacijski posrednik
Česta pitanja (FAQ)
Je li elektronički račun isto što i eRačun? Jest. „Elektronički račun” je naziv iz propisa, a „eRačun”, „e-račun” i „strukturirani račun” su isti dokument u svakodnevnom govoru.
Je li PDF poslan mailom eRačun? Nije. eRačun mora biti u strukturiranom obliku prema EN 16931 i putovati kroz pristupnu točku; PDF ili slika pravno ne vrijede kao eRačun (ZOF čl. 8. t. 8.).
Moram li kao paušalac izdavati eRačune? Od 1.1.2026. morate ih zaprimati, a obveza izdavanja stupa na snagu 1.1.2027., bez praga po broju računa (PU, Vodič kroz fiskalizaciju 2.0).
Mijenja li eRačun način na koji numeriram račune? Ne. Isti tročlani broj (redni broj / poslovni prostor / uređaj) vrijedi i za eRačune (ZOF čl. 48. st. 5.), a pravila zapisujete u interni akt.
Odnosi li se obveza na strane klijente? Ne. Obveza eRačuna vrijedi za tuzemne transakcije; računi inozemnim kupcima su izuzeti (ZOF čl. 33./34.).
Izvori
- Zakon o fiskalizaciji, NN 89/2025 — https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2025_06_89_1233.html
- Porezna uprava, Vodič kroz fiskalizaciju 2.0 — https://porezna-uprava.gov.hr/hr/vodic-kroz-fiskalizaciju-2-0/8149
- Porezna uprava — Fiskalizacija eRačuna / eIzvještavanje (/8047), Pristupna točka (/8053), KPD 2025 (/7718), MIKROeRAČUN (/8190)
- Zakon o računovodstvu, NN 78/2015, čl. 10. (rok čuvanja)
Računi iz Luppisa već su spremni za eRačun (EN 16931/UBL izvoz), a svaki nosi HUB-3 barkod — klijent plati skeniranjem. Ugrađeno slanje i fiskalizacija stižu prije roka 1.1.2027. — javite se na listu čekanja.
